Pojam "prednost kuće u karipskom pokeru" traži kratak pregled igre. Karipski poker je igra sa pet karata protiv dilera, bez blefa i bez drugih igrača u igri. Od klasičnog pokera uzima samo jačinu ruku, a sve ostalo rešavaju ante, kvalifikacija dilera i tabela isplata. Ko zna ta tri pojma, zna i gde igra najviše košta i kada je bolje odustati u toku ruke.
Bonus u karipskom pokeru je sporedna opklada sa stalnim ulogom, uglavnom vezana za progresivni džekpot. Plaća se za jaku ruku igrača, obično od boje naviše, bez obzira na dilera, a kraljevska boja donosi ceo fond ili njegov veliki deo. Kako su takve ruke retke, kuća na bonusu ima mnogo veću prednost nego na glavnoj igri, osim kada fond naraste neobično visoko. Većini igrača to je lutrija uz sto, i tako je i treba igrati.
Prednost kuće u karipskom pokeru iznosi oko pet odsto antea, više nego u većini drugih stonih igara. Najveći deo te prednosti dolazi iz pravila kvalifikacije: kad diler nema kvalifikaciju, jaka ruka igrača naplaćuje samo ante, a poziv se vraća bez dobitka. Osnovna strategija je jednostavna, nastaviti sa parom ili jačom rukom, a odustati sa slabijom, uz nekoliko izuzetaka za asa i kralja. Ni savršena igra tu prednost ne uklanja.
Oko pet odsto antea, više nego u većini drugih stonih igara, pa je razumno pre prve ruke odrediti kada se igra završava.
Igrač stavlja ante, pa on i diler primaju po pet karata, a jedna karta dilera ostaje otvorena za sve za stolom.
Sa asom i kraljem ili boljom rukom. Ako diler nema kvalifikaciju, ante dobija jedan prema jedan, a poziv se vraća, i odatle potiče veći deo prednosti kuće.
Ne smeju, niti da ih razmenjuju, jer bi to promenilo izglede; svaka ruka igra se samostalno protiv dilera.